Prosinac 15, 2019

Dnevno prvo digitalno izdanje za cijelu regiju! Prvi magazin čije tiskano izdanje uređuju čitatelji.

Siniša Škarica

Kolumna Skarica2

Globalni pogled na pop i rock 80′

U svijetu se u pop-osamdesete stiglo iz disca i punka – kao dviju suprostavljenih estetika pop glazbe – s novovalnim strujanjima koja su uključivala power pop, elektro pop, kulturu hip hopa, world beat, hardcore i trash… Naši trendseteri, sada već čvrsto sljubljeni s ostatkom (zapadnoga) svijeta, nisu poput svojih uzora bili “protiv”, oni su bili “za” (njih!); oni nisu bili arogantni sturm und drangjurišnici popa (uostalom, kao ni njihovi prethodnici iz sedamdesetih i šezdesetih!), već žedni kompilatori i s malo sreće nadahnuti, ili barem napaljeni, komentatori. 

Kolumna Skarica3

U našoj zabavnoj glazbi osamdesete su godine konačnog utemeljenja pop(ul)istične struje: istovremeni dugotrajni utjecaji rocka i narodne glazbe, sve sofisticiranija tehnologija i ekonomiziranje financijama, ogoljeli su zvuk velikog orkestra (ostatke kojeg čujemo tu i tamo poglavito u festivalskim izvedbama) do kostura malog studijskog sastava u kojem je prevladavala estetika sintetskog zvuka.

Novi fosili s Rajkom Dujmićem, Mišo Kovač s Đorđem Novkovićem i Oliver Dragojević sa Zdenkom Runjićem te Kornelije Kovač i Zdravko Čolić, postavili su standarde pop pjesme koji su diktirali ukus generacijski i statusno raznovrsnog auditorija, nastavljajući tako tradiciju zabavne, odnosno obiteljske pop glazbe. U tomu su Oliveru i Runjiću sada najčešće pomagali Jakša Fiamengo dopadljivim dalmatinskim leksikom te Stipica Kalogjera vještom prilagodbom tradicionalnih aranžmana zahtjevima novoga zvuka. Dujmić je bio sam svoj majstor, s tekstovima koje su u početku većinom pisali Dea Volarić i Momčilo Popadić, a poslije Stevo Cvikić. Rajko je bio vjesnik novoga naraštaja pop skladatelja među kojima će Zrinko Tutić, zapaženi tekstopisac i autor-pjevač, te Tonči Huljić, vođa Magazina, druge najuspješnije grupe osamdesetih, voditi glavnu riječ u sljedećem desetljeću. Kovaču i Novkoviću, posebice u nizu ključnih albuma od 1985. (na, među ostalim, stihove dvojice plodnih Željka, pjesnika Sabola i Pavičića), meštar zvuka bio je Mato Došen, čovjek koji je nedvojbeno utisnuo svoj trademark na cjelokupnu pop produkciju osamdesetih.

Kolumna Skarica4 2

Karijeru Zdravka Čolića, pjevača sjajna glasa i neusporedivog idola na ranglistama  po izboru ljepšega spola, preuzeli su Kornelije Kovač, njegov šef iz kratke epizode s Korni grupom, i prijatelj-menadžer Maksa Čatović. U suradnji s brojnim autoritetima iz pop-rock miljea (Bregović, Balašević, Đorđević, Dedić) “projektu Čolić” u jednom se trenutku nije nazirao limit.

Omeđena spomenutim trokutom, naći ćemo nova imena koja će se povremeno penjati i na same vrhove top ljestvica: Zdravko Škender, Matko Jelavić, Milo Hrnić, Jasmin Stavros… Vlado Kalember, pristali basist poderana glasa, napustivši matična Srebrna krila, Novkovićevu tinejdžersku pop-rock opciju (drugu iz sedamdesetih nakon Nane Prše i Staklenog zvona) uništio je izglede svoga sastava da novim diskografskim bestselerima konkurira Fosilima za najkomercijalniju pop grupu uopće. Zato će se na njihov niz nastaviti u drugoj polovini osamdesetih sarajevski poperi nazvaniHari Mata Hari s Harijem Varešanovićem, solistom sonorna glasa i visina nedostižnih takmacima. Zvuk začinjen elementima modernog sevdaha, na čemu je još više insistirao komšija Dino Merlin, otkrit će naputak za popularnosti i jamstvo dugovječnosti i drugim bosanskohercegovačkim pop atrakcijama.

Kolumna Skarica5

Upućen na publiku od 7 do 77 još jedan bivši pjevač jedne uspješne grupe, uz autorsku pomoć bivšega rokera, dotaknuo je diskografske visine, ali pod okriljem druge etikete. Bili su to Seid Memić Vajta (grupa je Teška industrija) i Ranko Boban (tekstove je većinom pisao pjesnik Duško Trifunović), a izdavač kojeg su uvjerili da se i na pop polju (a ne samo narodnom!) može mjeriti s drugima bio je sarajevski Diskoton.

Kolumna Skarica6

Kolumna Skarica7

Kolumna Skarica8

S istoka dolaze sve češće zvuci “novokomponovane narodne” s rekordnim prodajama kaseta i ploča. Da, upravo tim redom: kaseta pa ploča, kao siguran kriterij za identifikaciju kupaca na ruralnu i urbanu publiku. Sa srbijanske strane: Miroslav Ilić, Šaban Šaulić, Mitar Mirić, Toma Zdravković, Zoran Kalezić, Zorica Brunclik, Vesna Zmijanac, Nada Topčagić, Sinan Sakić, Šemsa Suljaković, Južni vetar, Džej Ramadanovski, s bosanske Nada Obrić, Halid Bešlić, Halid Muslimović, Duško Kuljiš, Šerif Konjević, Ferid Avdić, Nazif Gljiva, Milena Plavšić… postaju zvijezde koje prelaze diskografske, kulturološke i druge granice, što će se naročito osjećati u sljedećim desetljećima.

Kolumna Skarica9

Kolumna Skarica10

Related posts