Studeni 19, 2019

Dnevno prvo digitalno izdanje za cijelu regiju! Prvi magazin čije tiskano izdanje uređuju čitatelji.

Nova izdanja: Davor Radolfi, Vatroslav Lisinski, Frano Parać, FA Linđo, Dejan Cukić, KUD “Ivan Filipović”

KD Vatroslava Lisinski

Edicija “The Best of Collection” proširena je još jednim odličnim izdanjem čiji je nositelj Davor Radolfi, jedan od najpoznatijih izvođača latino glazbe na ovim prostorima. Uz prateći bend Ritmo Loco, Davor Radolfi ove je godine proslavio 30 godina uspješne karijere velikim slavljeničkim koncertom na Ljetnoj pozornici u Opatiji, a među pjesama koje je te večeri izveo našle su se i pjesme s ove kompilacije.

novo izdanje_SBP
image-177126

Prva na listi je njegova poznata pjesma “Na bačvama vina” koja je prošle godine dobila svoju moderniju verziju i u kojoj je gost Ricardo Luque. Novi aranžman Radolfijevog hita napravio je Tomislav  Modrić kako bi bila još bliža latino štihu, a na nju se odlično nadovezuju hitovi “Pred tvojim vratima”, “Sanjao sam da te volim”, “1,2,3 Marija”, “Sara, Sara” koje odlikuje brzi plesni ritam. Prekrasnim baladama “Tvoje ime kao ime ruže”, “Neka živim kako živim” i “Kada uistinu voliš ženu” koje su ujedno i najznačajnije pjesme u  Radolfijevoj karijeri završava se niz od šesnaest pjesama koliko ih sadrži kompilacija “The Best of Collection”.

Frano Parać jedan je od najistaknutijih hrvatskih skladatelja i akademika. Na zagrebačkoj sceni pojavljuje se 1965. godine, ponajprije u rock sastavu O’Hara, a nakon toga i u Zlatnim akordima. 1872. godine diplomirao je teoriju glazbe i posvetio se ozbiljnoj glazbi, a usavršavao se u Studio di fonologia musicale della RAI kod Marina Zuccherija. Prvo skladateljsko desetljeće definiralo je njegov stvaralački identitet dopustivši njegovoj glazbi da komunicira na razini ljudskog uha.

Parać je u glazbi prije svega fasciniran zvukom, oblikom i igrom, a ispitivanje kakvoće, boje i raspona zvuka usmjerava pokret većine njegovih skladbi. Reizdanje kultne edicije “Suvremeni hrvatski skladatelji” donosi 9 skladbi koje su obilježile Paraćevu glazbenu karijeru, a osim u Hrvatskoj izvedene su u Italiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u i Australiji.

Iako je na pozornicama diljem svijeta izvodio širok program pjesama i plesova iz Hrvatske, prošlo je gotovo 40 godina otkako je Folklorni ansambl Linđotonski zapisao i na nosaču zvuka objavio dio svoga vokalno-instrumentalnog repertoara. Najprije kroz pripreme za koncert koji Linđo održava povodom Svjetskog dana glazbe, a potom i nakon samog koncerta priređenog u lipnju 2018. godine, odlučeno je snimiti album i tako, uz ostalo, doprinijeti proslavi 55. godišnjice Ansambla koja će se slaviti u 2020. godini.

Prve zvukove na novom izdanju pod nazivom “Poslušajte ljudi glasa ovoga” na lijerici svira Mario Lale – Linđo, koji je prapraunuk glasovitog lijeričara Nikole Lale Linđa, po kojemu su i poskočica Linđo i ovaj ansambl dobili ime. Jedinstvenost ovog CD-a je i u tome što se kroz zvukove lijerice, na samom uvodu isprepliće i dio Konavoske zdravice koju napija zdravičar Vlaho Kljunak, ujedno i ravnatelj Folklornog ansambla Linđo. Namjera je bila predstaviti širinu vokalno-instrumentalnog korpusa kojega Linđo u ovom trenutku ima. Osim klapa (muške, ženske i mješovite) koje, u biti, i jesu dio Linđovog identiteta, na ovom su mjestu predstavili i ostala vokalna tijela koja mogu nastupati bilo kao mješoviti ili odvojeni muško – ženski zborovi. Dio repertoara klape su snimile a cappella i tako dodatno istaknule činjenicu da je upravo taj način pjevanja UNESCO od 2012. godine uvrstio na popis nematerijalne svjetske baštine koji se u Linđu gaji već generacijama. Zanimljivo će zvučati da je najmlađa pjevačica za vrijeme snimanja imala 15 godina, dok je najstariji gospar već ušao u osmo desetljeće života. I to je Linđo…

Glazbenici Linđa zbog potreba Ansambla uglavnom nastupaju kao tamburaški orkestar, a u zadnje vrijeme sve češće i u mandolinskom postavu. Glazbeno se šećući Hrvatskom, u jednom trenutku ćete na ovom nosaču zvuka imati priliku čuti i samicu, gajde, klarinet, violine, što daje dodatnu širinu cjelokupnom dojmu. Upravo je ta glazbena šetnja drugi motiv ulaska u ovaj projekt. Naime, osim Dubrovnika i Dalmacije, odnosno klapske pjesme, gdje se Linđovci osjećaju kao doma, s posebnim zadovoljstvom su se dotakli i drugih dijelova Lijepe naše. I na kraju odgovor na pitanje zašto je naslov ovoga CD-a stih iz koreografije Podravski svati, “Poslušajte ljudi glasa ovoga”.
“Ovakav naslov može sugerirati kako nam je želja da ovaj CD u glazbenom i produkcijskom smislu bude na najboljoj mogućoj razini. Ne bježimo od toga, ali poruka ima sasvim drukčiji smisao. Prava nam je želja natjerati naše ljude da zastanu na trenutak i prepoznaju koliko lijepoga u našoj baštini ima. Zato, poslušajte ljudi glasa ovoga i pokažite svojoj djeci zašto je tako lijepo voljeti svoje – onako kako to Linđovci rade više od 50 godina.”, poručuju članovi Folklornog ansambla Linđo.

Jedan od najistaknutijih regionalnih kantautora, Dejan Cukić, već desetljećima ispisuje važne stranice regionalne glazbene scene, prvo kao član istaknutog benda Bulevar, a potom i kao dio sastava Bajaga & Instruktori te krajem 80-ih godina kao Dejan Cukić & Spori Ritam bend. U zadnje vrijeme nakon određene stanke ponovno je aktivirao ovaj projekt i objavio novi studijski album pod nazivom “Ulica bez brojeva”. U suradnji s izdavačkom kućom Croatia Records album sada predstavlja i za hrvatsko tržište. Sniman i miksan u studiju “Peđina kuhinja”, dok su bubnjevi i električne gitare snimane u studiju “Andy”. Producent izdanja je Predrag Milanović, a sjajno likovno oblikovanje potpisuju Jugoslav i Jakša Vlahović na fotografije Časlava Petrovića. Na albumu se nalazi 10 pjesama u duhu 80-ih godina, a na tragu moderne produkcije. Upravo je Dejan Cukić sa svojom glazbom težio budućnosti i stoga je ona uvijek bila svevremenska.

Osim Dejana Cukića u Spori Ritam bendu sviraju: Dragan Mitrić na klavijaturama i harmonici, Predrag Milanović na bas gitari i klavijaturama, Safet Petrovac na električnim i akustičnim gitarama i Slobodan Jurišić za bubnjevima. Na albumu su još svirali i pjevali: Nikola Čuturilo, Andreja Jovanović, Nevena Filipović, Branko Isaković, Gabor Bunford, Bora Veličković, Ivan Jovanović i Aleksandar Vejnović.

Još davne 1901. godine osnovano je Kulturno-umjetničko društvo “Ivan Filipović” iz Velike Kopanice i nakon što je u početku djelovalo isključivo kao pjevačka skupina danas provode svoje aktivnosti u dječjoj, folklornoj, pjevačkoj i tamburaškoj skupini. Svih ovih godina njeguju izvorni folklor, čuvaju izvorno pjevanje i stare narodne običaje, a velikokopanički i općenito slavonski kraj izuzetno je bogat tradicionalnim napjevima, kolima i melodijama. Na novom izdanju “Kopanice zelena ravnice” nalazi se 15 uradaka, od “Drumarca” (ženskog i muškog), “Svatovca”, “Šokačkog kola” i “Bećarca”, preko “Na livadi pala kiša rosulja”, “Ajde noga za nogama” i “Oj, šumice zelena” do “Igraj kolo Vanjkušića”, “Ej, lipa Kajo” i “Ej, nas četiri”. Odnosno, od tradicionalnih napjeva sela Velike Kopanice, preko narodnih pjesama do kola uz tambure i šetanih kola. Sve u svemu, škrinja s blagom zabilježena na nosaču zvuka.

KUD “Ivan Filipović” Velika Kopanica povodom 100. godišnje primio je priznanje predsjednika Republike Hrvatske, ali i Hrvatskog sabora kulture. Danas broji stotinjak aktivnih članova te nastavlja svoju plemenitu misiju.

Piše L.A Foto ShowBizzPress

 

About The Author

Related posts